novi banner gore

Podržite nas!

unnamed

Imamo 59 gostiju i nema članova online

Filozofija

Dr. Anthony Flew:

Je li znanost dokazala da Bog ne postoji?

Britanski filozof Antony Flew pedesetak je godina gorljivo zagovarao ateizam i zbog toga je bio vrlo cijenjen u intelektualnim krugovima. Njegova rasprava “Teologija i falsificiranje”, koja je objavljena 1950, doživjela je više ponovljenih izdanja nego bilo koji drugi filozofski rad objavljen u 20. stoljeću. Godine 1986. Flew je nazvan najgorljivijim suvremenim kritičarom teizma (vjerovanja u postojanje Boga). Stoga su se mnogi zapanjili kad je 2004. Flew izjavio da je promijenio svoj svjetonazor.

Što ga je navelo da promijeni mišljenje? Kratko rečeno, znanost. Uvjerio se da svemir, prirodni zakoni, pa ni sam život nisu mogli nastati pukim slučajem. Je li takav zaključak razuman?

Kako su nastali prirodni zakoni?

Fizičar i znanstveni pisac Paul Davies kaže kako znanost izvrsno objašnjava prirodne pojave poput kiše. No on dodaje: “Kad je riječ o pitanjima kao što je: ‘Zašto postoje prirodni zakoni?’, znanost ne pruža tako jasne odgovore. Ni znanstvena otkrića nisu mnogo doprinijela tome da se razjasne ta pitanja. Mnoga važna pitanja o smislu i porijeklu života stara su koliko i ljudski rod, a mi još uvijek ne znamo odgovore.”

“Važno je zapaziti da u prirodi postoje određene zakonitosti”, napisao je Flew 2007, “no još je važnije da su te zakonitosti matematički precizne, univerzalne i međusobno povezane. Einstein je govorio o njima kao o fizičkom očitovanju razuma. Trebamo se upitati kako to da u prirodi vlada takav red. To su se nesumnjivo pitali i znanstvenici od Newtona do Einsteina i Heisenberga. Odgovor koji su oni ponudili glasi: ‘Sve je to osmislio Bog.’”

Mnogi uvaženi znanstvenici ne smatraju da je vjerovanje u inteligentnog Prauzročnika, odnosno Stvoritelja, nespojivo sa znanošću. Osim toga, ljudi koji ozbiljno razmišljaju o tim pitanjima ne mogu se zadovoljiti objašnjenjem da su svemir, njegovi zakoni i život nastali sasvim slučajno. Na temelju onoga što svakodnevno vidimo u svijetu oko sebe znamo da svaki svrsishodno oblikovani predmet — a naročito neka složena sprava ili uređaj — mora imati svog tvorca.

Kojem ćete se gledištu vi prikloniti?

Premda novi ateisti vole isticati da njihovo gledište ima čvrsto uporište u znanosti, činjenica je da se ni ateizam ni teizam ne temelje isključivo na znanosti. Obje ideologije zasnivaju se na vjeri — ateizam na vjeri u slijepi slučaj, a teizam na vjeri u postojanje Stvoritelja. Zagovornici novog ateizma tvrde da je “svaka vjera u Boga lakovjernost”, piše John Lennox, profesor matematike na Sveučilištu u Oxfordu. No on zatim dodaje: “Trebamo svima otvoreno reći da su oni u krivu.” Stoga se nameću pitanja: Tko je u pravu? Koje se gledište zasniva na čvrstim dokazima — ateizam ili vjera u Boga?

Uzmimo za primjer porijeklo života. Evolucionisti priznaju da još uvijek ne mogu odgovoriti na pitanje kako je nastao život — premda postoji mnogo proturječnih teorija koje se bave tom temom. Budući da u svemiru postoji tako ogroman broj planeta, prije ili kasnije negdje je morao nastati život, tvrdi Richard Dawkins, jedan od najistaknutijih zagovornika novog ateizma. No mnogi ugledni znanstvenici nisu baš sigurni da je to točno. John Barrow, profesor sa Sveučilišta u Cambridgeu, smatra kako teorija da su život i inteligencija nastali evolucijom uvijek završi u slijepoj ulici. On kaže: “Postoji tako mnogo faktora koji mogu onemogućiti nastanak života u nekoj složenoj i negostoljubivoj okolini da bi bilo krajnje drsko tvrditi: ‘Sve se može dogoditi — samo ako ima dovoljno ugljika i vremena.’”

Važno je imati na umu i to da živi organizmi nisu nastali pukim spajanjem kemijskih elemenata. Život se zasniva na mnoštvu izuzetno složenih, kodiranih informacija koje su pohranjene u molekuli DNK. Stoga kad govorimo o porijeklu života, moramo se pozabaviti i porijeklom bioloških informacija na temelju kojih nastaje život. Mogu li složene informacije nastati pukim slučajem? Naprimjer, mogu li kompjuterski program, matematička formula, enciklopedija ili najobičniji recept za kolač nastati sami od sebe? Naravno da ne mogu. No nijedan od navedenih primjera ni izdaleka se ne može usporediti sa složenošću i preciznošću informacija koje su pohranjene u genetskom kodu živih organizama.

Sve je nastalo slučajno je li to znanstveno prihvatljivo objašnjenje?

Prema ateističkom svjetonazoru, “svemir je nekim čudom takav kakav jest i u njemu igrom slučaja postoje uvjeti za život”, kaže Paul Davies. “Kad ne bi bilo tako”, tvrde ateisti, “mi ne bismo bili ovdje i raspravljali o tome. Svemir može, a i ne mora, imati neki svoj unutarnji sklad, no on nije nastao planski ni s bilo kakvom svrhom i njegovo postojanje nema nikakvog smisla — barem ne nekog koji bismo mi mogli razumjeti.” Davies kaže kako je to gledište privlačno ljudima zato što ga je lako prihvatiti — toliko lako da može poslužiti kao izgovor onima koji se ne žele zamarati pitanjima o porijeklu i smislu života.

U svojoj knjizi Evolution: A Theory in Crisis molekularni biolog Michael Denton zaključuje da teorija evolucije “više nalikuje nekom postulatu srednjovjekovne astrologije nego ozbiljnoj znanstvenoj teoriji”. Darwinovu teoriju evolucije Denton je nazvao jednom od najvećih izmišljotina našeg vremena.

Tvrdnja da je sve nastalo pukim slučajem doista zvuči neuvjerljivo. Predočimo to jednim primjerom: Arheolog pronađe neobrađeni kamen nepravilnog četvrtastog oblika. Mogao bi zaključiti da taj kamen slučajno ima takav oblik, što je i logično. No potom pronađe kameno poprsje nekog čovjeka na kojem su precizno isklesane crte lica, kosa i drugi sitni detalji. Hoće li zaključiti da je i taj kip nastao sasvim slučajno? Neće. Zdrav razum reći će mu da ga je netko načinio. Slično tome, i Biblija logično kaže: “Svaku je kuću netko sagradio, a Bog je onaj koji je sve sagradio” (Heb 3,4). Slažete li se s tom tvrdnjom?

“Što više doznajemo o svemiru”, piše profesor Lennox, “to imamo više razloga vjerovati kako pretpostavka da postoji Bog koji ga je stvorio s određenom svrhom najbolje odgovara na pitanje zašto smo ovdje.”

Nažalost, ljudi sve manje vjeruju u Boga, a jedan je razlog i to što se u njegovo ime čine mnoga zlodjela. Zbog toga neki smatraju da bi stanje u svijetu bilo bolje kad ne bi bilo religije. Što vi mislite o tome?

Watchtower Online Library