novi banner gore

Podržite nas!

unnamed

Imamo 68 gostiju i nema članova online

Umjetnost

IZ ŽIVOTA VELIKIH SKLADATELJA
JOHANN SEBASTIAN BACH (1675-1750)
''SAMO BOGU NA SLAVU!''

Piše: Alen Matušek

JohannSebastianBach"Ne Bach! (potok). Trebao bi se zvati Meer!" (more). Tako je Beethoven izrazio svoje oduševljenje skladbama staroga lajpciškoga kantora, koji je u svoje vrijeme bio poznatiji i hvaljeniji kao orguljaš nego kao skladatelj. Trebalo je proći 79 godina nakon Bachove smrti da bi veliki uspjeh "Muke po Mateju" pribavio najvećemu baroknom skladatelju zasluženu pozornost europske javnosti. S vremenom je Bach postao zvijezda stajaćica glazbene povijesti. Nema baroknoga glazbenoga oblika izuzev opere u kojemu nije stvorio prvorazredna djela i teško je njegovoj glazbeničkoj klasi pridodati ikakav pridjev osim - velik.

Opširnije...

Isus Krist u pravoslavlju

Pravoslavne vjernike sporedno zanimaju povijesne činjenice koje su prikazane u evanđeljima i koje su se dogodile nekad davno. To ne znači da Biblija nije važna... Pravoslavlje vidi dva načina da se bude kristonosac – komunitarni i asketski put.

Krist20Svevladar
Najstariji prikaz Krista Svevladara, 6. stoljeće

Piše: Dumitru Popoiu

Isusovu sliku sam prvi put ugledao kao mali u rodnoj crkvi u jednom selu na poljanama jugoistočne Rumunjske. Moja baka, revna pravoslavka, jednog me dana povela na liturgijsku službu u čast sv. Ilije i cijela dva sata, koliko je trajala liturgija, nisam mogao odvratiti pogleda s Isusa, oslikanog na stropu crkve, koji kao da je gledao baš u mene.

Opširnije...

Mjuzikl “Jadnici’’  Cornerstone Artsa

 

U utorak, 8. srpnja 2014., kao poseban dodatak programu 54. Splitskog festivala,splitska publika s nestrpljenjem očekuje izvedbu čuvenog broadwayskog mjuzikla “Jadnici” (Les Misérables).

Procjenjuje se da je mjuzikl koji je nastao inspiriran romanom Viktora Hugoa do sada vidjelo oko 65 milijuna ljudi diljem svijeta.

U središtu romana “Jadnici” Victora Hugoa je Jean Valjean, čovjek koji je čak 19 godina proveo u zatvoru zbog krađe kruha kako bi nahranio gladnu sestrinu djecu. On predstavlja oličenje romantičarskog pobunjenika koji se bori za pravdu, humanost i društvenu promjenu. Obrat u njegovom životu počinje kad upozna biskupa i samohranu majku Fantine koja umire od turbekuloze. 

Opširnije...

 Predstava ''Duh'' u Gavelli

 

Američka dramatičarka Margaret Edson rođena je 1961. g. u Washingtonu. Na Smith koledžu u Northamptonu, Massachusetts diplomirala je povijest 1983. godine. Potom odlazi u Rim na godinu dana gdje je živjela u dominikanskom samostanu. Sredinom 80-ih godina radila je različite poslove od prodaje bicikla, hot-doga, pa sve do volontiranja na odjelu za AIDS i onkologiju u bolnici u Washingtonu. Upravo u toj bolnici prikupila je tematsku građu za svoju dramu Duh. 1992. godine magistrirala je književnost na sveučilištu u Georgetown. U to vrijeme napisala je svoj dramski prvijenac Duh koji je osvojio niz nagrada struke. Drama je uprizorena u brojnim kazalištima a 1999. godine osvaja Pulitzerovu nagradu za dramu.

Dramu Duh u Hrvatskoj je uprizorilo dramsko kazalište Gavella. Predstavu je režirao Samo M. Strelec a u glavnoj ulozi dr. Vivian Bearing publiku je oduševila Anja Šovagović.

Opširnije...

Käthe Kollwitz

(Königsberg, 8. srpnja 1867. - 22. travnja 1945, Moritzburg)

Slikarica agonije 

 

Käthe Kollwitz je njemačka grafičarka i najveća slikarica agonije 20-og stoljeća. Njezine grafike inspirirane su dramama Prvog i Drugog svjetskog rata, ali one također simboliziraju sve ratne strahote 20. i 21. stoljeća. Käthe na svojim crtežima ilustrira život beskućnika, siromaha, udovica i ratnih stradanja. Njeno remek djelo čini zbirka litografija pod nazivom Smrt koja je uslijedila neposredno nakon što je i sama doživjela progonstvo od strane nacističkog režima. Njezin grafički pečat snažno je obilježen naturalističkom i ekspresionističkom crtom koju vodi snažna empatija za progonjene. Tko može bolje slikati o boli ako ne onaj slikar koji je iskusio svu gorčinu patnje na zemlji? Käthe je više puta gledala smrt u oči. Ratni vihor joj je uzeo sestre, braću, sina i muža. Ostala je i bez kuće, sama. Njezine skulpture otkrivaju nam svu agoniju, vapaj zbog bezumlja rata, ali one govore mnogo više, o Muci Kristovoj i tvrdoći ljudskog srca. Posebno nas na njezinim grafikama diraju prizori majki koje pate jer ne mogu nahraniti gladnu djecu i zaštiti ih od svireposti rata. Doista, slike Käthe Kollwitz nas nikako ne mogu ostaviti ravnodušnima. One su duboko društveno angažirane i danas aktualne. Kao i svi veliki slikari i Käthe je svoju slavu dočekala tek nakon smrti.

Opširnije...