novi banner gore

Podržite nas!

unnamed

Imamo 50 gostiju i nema članova online

 Depresija - integralni pristup

Autor: prof. dr. sc. Mijo Nikić DI

Depresiju je potrebno liječiti integralno, budući da ona pogađa čitavu osobu, u svim njezinim dimenzijama. To znači da depresivna osoba mora uzimati lijekove (psihofarmake), potrebno je ojačati njezinu socijalnu ili društvenu dimenziju, a treba pomoći psihološki i duhovno.

Višestrukost uzroka depresije

Depresivci se rano bude (dva ili više sati ranije nego uobičajeno), ujutro se loše osjećaju i pokazuju veliku psihomotornu usporenost. Depresivna osoba pati od osjećaja krivnje koja je najčešće iracionalne naravi.

Depresija je teška psihička bolest koja se očituje u bezvoljnosti, tuposti osjećaja, gubitku želje za životom, poremećenom spavanju i jelu, pojačanom umaranju, smanjenoj koncentraciji, niskom stupnju samopoštovanja i samopouzdanja, slabom ili nikakvom zanimanju za druge osobe, za seks i svijet oko sebe.

Depresivci se rano bude (dva ili više sati ranije nego uobičajeno), ujutro se loše osjećaju i pokazuju veliku psihomotornu usporenost. Depresivna osoba pati od osjećaja krivnje koja je najčešće iracionalne naravi, to znači da se osoba osjeća subjektivno krivom za ono zašto nije objektivno kriva.

Depresivna osoba čitavim svojim ponašanjem odaje dojam da nije zadovoljna sa sobom, sklona je nesvjesno kažnjavati sebe, a vrlo često pokuša izvršiti samoubojstvo. Depresija se najčešće javlja u epizodama. Kada se depresija javi prvi put, govor je o depresivnoj epizodi.

Depresivna epizoda može se označiti kao blaga, umjerena, teška ili teška s psihotičnim simptomima. U gotovo polovice oboljelih prva depresivna epizoda javlja se prije 40-te godine života.

Uzroci depresije

Osoba koja ne zna ili ne želi prihvatiti činjenicu da je život težak i da se ne mogu ispuniti sve njezine želje, može lako pasti u depresiju kad se suoči sa životnim poteškoćama za koje misli da se nisu smjele pojaviti u njezinu životu.

Uzroci depresije su višestruki. Treba razlikovati endogenu i reaktivnu (egzogenu) depresiju.

Endogena depresija je većim dijelom biološkog podrijetla, te se kao mogući uzroci za nju smatraju genetska predispozicija odnosno nasljednost, kao i poremećaj raznih sustava u mozgu.

Reaktivne depresije predstavljaju reakcije na životne probleme i stresne situacije koju osoba nije mogla zrelo integrirati u svoju osobnost i svoj život, nego se pred njima osjetila bespomoćnom. To su najčešće stresne situacije kao što su smrt bliske osobe, razvod braka, gubitak posla i sl.

Treba još spomenuti kako postoji obična ili nepsihotičnih depresija u kojoj je osoba svjesna svojih poteškoća, ali ostaje u realnom svijetu, dok su u psihotičnoj depresiji prisutne halucinacije i sumanute ideje i gubitak osjećaja za realnost. Uzrok depresije može biti nedostatak smisla života.

Osoba koja ne zna ili ne želi prihvatiti činjenicu da je život težak i da se ne mogu ispuniti sve njezine želje, može lako pasti u depresiju kad se suoči sa životnim poteškoćama za koje misli da se nisu smjele pojaviti u njezinu životu. Praznina života i nespremnost na žrtvu i odricanje vrlo lako i često odvode osobu u depresiju koja može završiti i u samoubojstvu.

Depresija - bolest svih vremena

Depresija je danas posebno vidljiva jer je privatni život zahvaljujući sredstvima masovne komunikacije postao praktički javan.

Depresija nije bolest samo naše epohe. Ona je bila prisutna u svim razdobljima povijesti, u svim civilizacijama i kulturama. Međutim, može se reći da je ona u ovo naše vrijeme posebno vidljiva, jer je privatni život zahvaljujući sredstvima masovne komunikacije postao praktički javan. Osim toga, čovjek našega vremena naglasak stavlja na emocije, a razum potiskuje u drugi plan. Međutim, kako ne može zadovoljiti sve svoje afektivne želje, a nije spreman na žrtvu i odricanje, puno lakše će pasti u depresiju nego li je to bio slučaj prije kad su subjektivna i iracionalna očekivanja stavljala u drugi plan.

Distimija

Čini se da je u ovo naše doba više prisutan poremećaj koji se zove distimija koji spada u skupinu poremećaja raspoloženja i predstavlja blaži oblik depresije. Najčešće započinje neprimjetno u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, ali se može pojaviti i kasnije, te je tri puta češća u žena. Glavni simptom je deprimirano raspoloženje karakterizirano tugom, nelagodom, neraspoloženjem i gubitkom interesa za uobičajene aktivnosti uz samopotcjenjivanje, poteškoće u donošenju odluka i osjećaj beznadnosti.

Maskirana depresija

Danas je također jako raširena tzv. maskirana depresija koja se više izražava tjelesnim i vegetativnim simptomima bolesti. Takvi bolesnici nisu uopće svjesni svog depresivnog raspoloženja. Međutim, njihovo svakodnevno ponašanje odaje depresivno raspoloženje. Oni ne ostvaruju svoje planove iako za to imaju sposobnosti, gube volju za život i često svoje neraspoloženje projiciraju na druge pa njih okrivljuju za svoje muke i nevolje.

Duhovnost u liječenju depresije: tko vjeruje - taj djeluje

Potrebno je ojačati socijalnu ili društvenu dimenziju. To znači da se osoba treba što više uključivati u prikladno društvo, aktivirati u sebi želju da pomogne drugima koji su u nevolji, razvijati prijateljske stavove i jednostavno voljeti druge. Ljubav je najbolji lijek protiv depresije.

Depresiju je potrebno liječiti integralno budući da ona pogađa čitavu osobu, u svim njezinim dimenzijama. A to znači da depresivna osoba mora uzimati lijekove (psihofarmake) kako bi se izazvala pozitivna reakcija u mozgu, odagnale depresivne misli i poboljšalo emocionalno stanje. Nadalje, potrebno je ojačati socijalnu ili društvenu dimenziju.

To znači osoba se treba što više uključivati u prikladno društvo, aktivirati u sebi želju da pomogne drugima koji su u nevolji, razvijati prijateljske stavove i jednostavno voljeti druge. Ljubav je najbolji lijek protiv depresije. Depresivnoj osobi treba pomoći i psihološki, a to znači treba je naučiti i ohrabriti da ne potiskuje svoje emocije, napose svoju agresivnost i bijes, nego da i te negativne emocije izrazi kontrolirano. Poznato je naime da se kod depresivnih osoba potisnuta agresivnost lako pretvara u krivnju i da se okreće protiv same osobe koja je u sebi, u svojoj podsvijesti nosi. Konačno, a to je zapravo najvažnije, depresivnoj osobi treba pomoći duhovno.

Čovjek je osoba po svojoj duhovnoj dimenziji i on je najjači na području duha, slobode i ljubavi. Naime, u depresiji je glavno raspoloženje nemoć, a vjera je po svojoj naravi svemoć. Depresija paralizira osobu, a vjera je potiče na djelovanje. Tko vjeruje, taj djeluje. Vjera je najjača snaga ovoga svijeta. Vjera je dakle sila koja pobjeđuje i čovjekovu depresiju. Sve ono što jača našu vjeru, a to je molitva, meditacija, sakramentalni život, to pomaže i u nadvladavanju depresije.

Prevencija protiv depresije

Najbolja prevencija protiv depresije je zdrav život, spremnost da se prihvate poteškoće koje nam život svaki dan donosi, a iznad svega, najbolja je prevencija nesebična ljubav prema bližnjemu. Dok iskreno ljubi, osoba ne može biti depresivna. Ljubav čini osobu radosnom. Gdje je na djelu ljubav, tu nema depresije.

Prudencija.hr