novi banner gore

Podržite nas!

unnamed

Imamo 35 gostiju i nema članova online

Mons. Želimir Puljić

RAZARANJE (AGRESIJA) I DUŠEVNO ZDRAVLJE[1]

1.  UVOD:  nekoliko pojmovnih razjašnjenja     

      Promatrajući rat i ratna razaranja sa određene distanciranosti čovjek se i nehotice zapita: Bože moj, kako su se ljudi mogli onako agresivno ponašati? Otkuda onoliki izljev mržnje, sadizma i mučenja nevinih ljudi? Prisjetimo se brojnih logora kroz koja su prošli ili svoj ovozemaljski hod završili toliki mučenici? Kako je uopće moguće da čovjek bude onako okrutan prema čovjek? Zašto je motiviran da ubija svog bližnjega? Je li on jedina vrsta u biološkom svijetu koji ubija svoju vrstu? Ako je s druge strane on jedino biće u svemiru koje je obdareno razumom, zašto se onako nerazumno ponaša? On je osim toga obdaren i savješću, i srcem. Kako je onda moguće da se onako nesavjesno ophodi i gazi ljudsko dostojanstvo i ljudska prava? Kako njegovo srce, koje je simbol pažnje, ljubavi, razumijevanja i topline može biti ispunjeno onolikom mržnjom, mržnjom do istrebljenja ("do istrage vaše ili naše", zapisao je srpski političar i novinar Nikola Stojanović početkom ovog stoljeća).
       Ovo su teška antropološka pitanja na koja u potpunosti može odgovoriti samo teologija, Božanska objava, koja je svoj vrhunac doživjela u Isusu Kristu koji je objavio "punu istinu o Bogu i punu istinu o čovjeku". Istina, čovjekom se bave i druge znanosti te imaju svoja tumačenja i svoje poglede  na pojedine vidike ljudskog djelovanja. One također govore i određenim rezultatima istraživanja.
            U prvom dijelu predavanju s temom "Ratna razaranja i duševno zdravlje", pokušat ću "objasniti" neke psihološke mehanizme ljudske agresije. Od brojnih autora, koji su se trudili da obrazlože ovu zanimljivu temu, poslužit ću se trojicom psihologa koji su, čini mi se, ovoj temi pristupili s drugačijih vidika od Lorenza, Freuda, Darwina. To su K. Horney, E. Fromm i E. Shostrom.
            U drugom dijelu predavanja pokušat ću odgovoriti na pitanje da li religiozno iskustvo pridonosi duševnom zdravlju? Ako da, kako? Imaju li religiozna iskustva sposobnost ljekovitog djelovanja? U ovom dijelu predavanja posebno ću naglasiti Tyrrellov doprinos "terapije prosvjetljenja" koju on naziva "Kristoterapijom". Svjesni da je čovjek "ranjeno, ali otkupljeno biće", pokušat ćemo na koncu donijeti i neke odlike spašenog, idealnog, zrelog i savršenog čovjeka.

Opširnije...