''Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega."  Lk 21,35

Duhovnost

Čuda postoje: Anđeo mi je spasio kćer

 ''Anđeo je spasio moju kćer koja je umirala u bolnici''
Obitelj Chelsea Banton (15) došla je u bolnicu da se oprosti od umiruće djevojčice. Tada je majka na ekranu vidjela svjetlo. Chelsea je ozdravila...
Djevojčica Chelsea Banton (15) oboljela je od upale pluća i s teškom infekcijom završila u bolnici u Sjevernoj Karolini u SAD-u. Liječnici su je priključili na respirator i dali joj još 36 sati života. Njezina obitelj okupila se u bolnici kako bi se oprostili. U jednom trenutku medicinska sestra upozorila je majku Colleen Banton da pogleda na ekran sigurnosne kamere. ''Na ekranu se vidjelo jako svjetlo. Pogledala sam i rekla: 'Moj Bože. Izgleda kao anđeo!'' - prisjetila se Colleen, koja je uspjela fotografirati svjetlosnu figuru. Nedugo nakon toga Chelsea je, na iznenađenje liječnika, počela samostalno disati. Dva tjedan poslije potpuno se oporavila te su je pustili kući. Božić i svoj 15 rođendan proslavila je u krugu obitelji. ''Taj dan je padala kiša i sunce se nije naziralo. Svjetlo se pojavilo samo u njezinoj sobi. Tako nešto mijenja ljude. Sada na sve gledam drukčije i znam da Bog brine o nama'' - rekla je majka Colleen. 
Vijest objavljena na Božić, 25.12.2008./ Daily Mail / 24sata.hr
 

Svjedočanstvo mons. Ottavia Michelinija

Svjedočanstvo mons. Ottavia Michelinija
ČOVJEČANSTVO NA PRAGU SVOG OSLOBOĐENJA  
Otkrivenje Isusa Krista svećenicima i vjernicima po mons. Ottaviu Micheliniju 1975. godine, dok je služio kao dušobrižnik tjelesno hendikepiranih osoba u Modeni. Don Michelini je poruke Kristove primao u svom srcu i ostavio ih zapisane nakon svoje smrti 1979. godine za naše vrijeme. Unatoč brojnim upozorenjima na opasnosti i kušnje našeg vremena, mistične poruke mons. Michelinija su pune nade i vjere u skoro obnovu Crkve i cijelog čovječanstva. Ovdje iznosimo jedan ulomak iz knjige ''Čovječanstvo na pragu svog oslobođenja'' u izdanju Apostolatskog centra Sav Tvoj.
Sveti strah Božji
Kad bih htio promijeniti svoju Ljubav, ne bih bio Bog, Mora Riječ je nepromjenljiva: nikada se ne mijenja! Ona je vječna kao Bog! Sada sam ljudima dao životno Pravilo, zapovijed ljubavi i rekao da ljubav prema Bogu mora biti povezana sa Strahom Božjim.
Budući da je ljubav dar, za nju se mora stalno moliti. Isto je tako veliki dar Strah Božji. Boj se Gospodina koji prolazi! Ipak, ljudi ovoga zaista pokvarenoga naraštaja sve su izvrnuli i pokušavaju sve uništiti. O Strahu Božjemu danas više nitko ne govori. Kada se govori o Božjoj Ljubavi tada se ne spominje Strah Božji, jer kažu, da se strah ne može povezati s ljubavlju. Kako je oholost nespojiva s Milosrđem i Pravednošću, tako misle da se ljubav prema Bogu i Strah Božji ne mogu povezati. Dakle, prihvaća se ono što služi udobnosti, a odbija se što je neudobno. To besmisleno oponašanje, o kojemu svjedoče pastiri, svećenici i kršćani, očigledno je lukavštna neprijatelja, koji hoće izbrisati Boga u dušama ljudi pa se služi svojom ohološću da bi uništio zgradu Crkve.
Tko još govori o Strahu Božjemu? Tko još spominje Božansku Pravednost? Tko govori o nazočnosti sotone u svijetu, koji sa svojim pobunjenim hordama vodi borbu protiv Boga i ljudi, te među njima nalazi suučesnike da ne uđu u redove Bogu posvećenih, ne izuzimajući ni biskupe? 

Odbačeni svećenik upozorava na Pakao

Svjedočanstvo
Verdi Garandieu - odbačeni svećenik upozorava na Pakao
(Bonaventura Meyer, Apostolatski centar ''Sav Tvoj'', Zagreb 2003.)
 Ovo svjedočanstvo govori o čudu božanskoga Milosrđa. Biblija govori o postojanju Pakla, Sotone, demona i njihovih djela. No, ljudi niječu da postoji đavao i idu svojim putem. ''Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može dušu i tijelo pogubiti u Paklu.'' (Mt 10,28) Iz jedne opsjednute žene 1978. godine javio se glas svećenika Verdija Garandieua koji je živio u 17 st. u jednom selu na Pirinejima.
Iz razgovora između egzorciste i Verdija:
Verdi: Ja sam samo jedan od mnogih. Bijednik među  mnogima. Kakvu sam ludost počinio! Kako sam provodio nerazuman život! Zašto nisam bolje živio? Zašto nisam bio svećenik po volji Onoga Gore? (pokazuje gore). Zašto nisam prihvatio Njegove milosti? Zašto sam uopće postao svećenik (govori glasno i zdvojno plače)…kada nisam bio sposoban ili nisam u punoj mjeri pokazao sposobnost da tu tešku, odgovornu službu vršim? (plače zdvojno).

Sv. Alfonz Liguori - Plamen ljubavi

 

PLAMEN LJUBAVI U SPISIMA SV. ALFONSA LIGUORIJA
''Ne uzdajte se u knezove'' (Ps 146,3) 
Središnja tema u duhovnim spisima Sv. Alfonza Liguorija jest ljubav. Sva  svetost i savršenost sastoji se u tome da ljubimo Isusa Krista, naše najveće dobro, našega Spasitelja, našega Boga. Ako ljubimo Boga ljubit ćemo i čovjeka. Treba se dakle potpuno predati Bogu kako bismo upoznali, primili i naučili živjeti po svetoj ljubavi. Sasvim je jasno da ne možemo ljubiti Isusa Krista ako ga ne poznajemo. Svemogući, presretni Bog i gospodar svega toliko je ljubio čovjeka da je, tako reći, bio izvan sebe od te ljubavi. To što je Krist bio ''izvan sebe od ljubavi'' razlog je Utjelovljenja. Razmatranje Njegove muke i smrti na križu pomaže nam da shvatimo dubinu i širinu te ljubavi. Samo onaj koji ljubi spreman se žrtvovati radi ljubavi ne gledajući čak ni na svoje dostojanstvo. Razmatranje svete Muke dovodi nas do oproštenja i jakosti. Stoga nas Liguori poziva da se zaljubimo u Raspetog Krista:
 ''O, Krvi Kristova, napoj me svetom ljubavi.
Smrti Isusova, daj da umrem svakoj zemaljskoj ljubavi.
Noge probodene Gospodina moga, uz vas se privijam:
Oslobodite me pakla, kojeg sam zaslužio.''
Pravu ljubav nećemo upoznati ako se ne odreknemo sjetilnih dobara: bogatstva, časti i užitaka. Liturgijom se odvraćamo od potrošačkog mentaliteta, jer se ona protivi ''struji vremena''. Zato nas i ovaj svetac i crkveni naučitelj poziva da često pristupamo Euharistiji.
''Bog je ljubav (1 Iv 4,8) i oganj što proždire u našim srcima svaku zemaljsku ljubav'' (Pnz 4,24)
 Euharistija od vjernika traži prikladno raspoloženje jer je sveta hostija doista vatrena kugla koja ražaruje srca. Očevici govore da je lice sv. Ruže Limske toliko isijavalo svjetlost nakon pričesti da je i druge ljude zabljesnulo. Sv. Ivan Zlatousti govori da je Euharistija oganj koji nas toliko užiže da svojim plamenom ljubavi budi strah i trepet kod zlih anđela.
Baš tada kad se osjećamo hladni i mlaki trebali bi pristupati euharistijskom slavlju, a ne se zavaravati da nismo prikladno raspoloženi. Kršćanski život je neprekidna molitva i borba duše za kraljevstvo nebesko. Vrlo se lako zavarati s mišlju da prave ljubavi nema i da se ne vrijedi boriti.
''Pa da mi je i dolinom suza proći zla se ne bojim, jer ti si sa mnom. Tvoj štap i palica tvoja utjeha su meni.'' (Ps 23,4)

Benediktinska duhovnost: discretio

BENEDIKTINSKA DUHOVNOST
Sposobnost razlučivanja i čuvanja mjere
Autor: s. Michaela Puzicha, OSB
Ako se zemaljski život smatra posljednjom datošću, a strah da ćemo nešto propustiti njegovim najljućim protivnikom, onda je gubitak središta nešto što je unaprijed programirano. Jer to vodi u neprestano trčanje, u uključivanje u "svjetsku vrevu" (RB 4, 20). Discretio kao sposobnost razlučivanja i čuvanja mjere je suprotnost onome stavu prema kojemu čovjek uvijek i svagdje mora biti prisutan te treba uzeti sve što mu se pruži. Ta je krepost protivna žudnji da se doživi sve što se može doživjeti. Kao samoograničavanje ona određuje proces ljudskoga i duhovnoga sazrijevanja. Nije riječ o "srednjoj mjeri", o zlatnoj sredini, nego upravo suprotno: ona omogućuje slobodno odlučivanje i preuzimanje odgovornosti za vlastiti život.
Za pustinjačko je monaštvo razlučivanje, "diakrisis", jedno od najvažnijih obilježja u oblikovanju askeze i duhovnosti te ga oci nazivaju "kraljevskim putem" (usp. AP 605; 906; 1108). I za duhovni život vrijedi da prekomjernost nije najbolja te da "više" nije uvijek i jedino ispravno, nego: "I samo čitanje Pisma neka bude umjereno. Mudra spoznaja, a ne lijenost, uvijek mora određivati njegov svršetak" (Pelagije, Pismo Demetriju 23).

Stranice

Pretplati se na RSS - Duhovnost