''Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega."  Lk 21,35

Filozofija

Toma Akvinski-Pet putova

Toma Akvinski: Pet putova dokazivanja da Bog postoji
Toma Akvinski (1227-1274), talijanski je dominikanac i najčuveniji kršćanski teolog, učitelj Katoličke crkve, a tomizam je kasnije priznat i službenim crkvenim učenjem. Glavna su mu djela"Summa theologiae" i "Summa contra Gentiles".
Toma smatra Aristotela vrhuncem znanja kad je u pitanju spoznaja prirode (iz poštovanja titulira ga nazivom Filozof), dok nam o pitanjima o natprirodnim stvarima govori Objava. Tomina je osnovna nakana Aristotelovu filozofiju prilagoditi kako bi ona bila što primjerenija zahtjevima koji su pred nju postavljeni – objasniti i poduprijeti objavljenu Istinu.
Nakon što je talijanski franjevac Bonaventura proglasio neprikosnovenu nadmoć vjere nad razumom, a Albert Veliki, njemački dominikanac, promovirao učenje o dvostrukoj istini, odvojivši filozofiju (koja se bazira na logičkom izvodu) od teologije (koja se bazira na Objavi), Toma obnavlja jedinstvo uma i vjere. Istina je samo jedna – istina uma ne može proturječiti istini Objave. Um je,međutim, podređen vjeri - on joj služi braneći i dokazujući dogme kršćanstva, ali ne može pokriti cijelo područje vjere. Upravo u tome vjera ima i svoje opravdanje - u tome što Objava prekoračuje granice uma.
Teologija kao znanost o nužnom bitku Boga nadređena je filozofiji kao znanosti o konačnom bitku stvorenih stvari. Kod stvorenih stvari razlikujemo njihovu bit, esenciju (koja se očituje kao hilemorfičko jedinstvo*) od njihove egzistencije. Sve stvoreno moguće je, dakle, zamisliti, a da ono istovremeno ne bude. Riječ je o tzv. konačnom (slučajnom) bitku. Stvorenim stvarima egzistencija mora doći izvana – od Boga – jedinog nužnog bića, bića čija je egzistencija sastavni dio esencije.

Pascal Bruckner: Babilonska vrtoglavica

Pascal Bruckner: BABILONSKA VRTOGLAVICA
Pascal Bruckner (1948.) jedan je od najcjenjenijih francuskih književnika. Za ''Napast nedužnosti'' 1995. godine dobio je nagradu Medicis, a 1997. godine za ''Kradljivce ljepote'' nagradu Renaudot. Nakon slikovnice ''Upomoć'', ''Djed Božićnjak se vraća'', nagrađenog djela ''Bijeda blagostanja'' i romana ''Ljubav prema bližnjemu'', esej ''Babilonska vrtoglavica'' objavljen je 1994. godine. Ovdje donosimo dio tog eseja jer je aktualan, posebno što kritički govori o nametnutom kozmopolitizmu, prekrajanju granica i fetišizmu Unije za koju često političari kažu ''da nema alternative''.
''Budi mi brat ili ću te ubiti'', govorio je Rivarol rezimirajući jednom rečenicom duh Terora. Svi budite braća ili ćete biti diskvalificirani, proglašava nova kozmopolitska doktrina. Jedini dostojni čovječanstva bit će narodi koji rade na tome da nestanu u jednoj široj uniji; ostali, kojima je stalo da se ističu, izdvajaju, zavrijedit će jedino ime divljakâ, plemenâ. Budućnost poprima lik strašnog ultimatuma: 'Udruživanje ili barbarstvo' (Edgar Morin).

Anthony Flew: Je li znanost dokazala da Boga nema?

Dr. Anthony Flew:
Je li znanost dokazala da Bog ne postoji?

Britanski filozof Antony Flew pedesetak je godina gorljivo zagovarao ateizam i zbog toga je bio vrlo cijenjen u intelektualnim krugovima. Njegova rasprava “Teologija i falsificiranje”, koja je objavljena 1950, doživjela je više ponovljenih izdanja nego bilo koji drugi filozofski rad objavljen u 20. stoljeću. Godine 1986. Flew je nazvan najgorljivijim suvremenim kritičarom teizma (vjerovanja u postojanje Boga). Stoga su se mnogi zapanjili kad je 2004. Flew izjavio da je promijenio svoj svjetonazor.
Što ga je navelo da promijeni mišljenje? Kratko rečeno, znanost. Uvjerio se da svemir, prirodni zakoni, pa ni sam život nisu mogli nastati pukim slučajem. Je li takav zaključak razuman?

Peter L. Berger o relativizmu

Peter L. Berger: ''I relativisti su antimoderni''
 
Poznati američki sociolog Peter L. Berger je 2010. godine dobio  «Lucas nagradu» koju dodjeljuje Sveučilište u Tubingenu. Pritom je održao predavanje pod naslovom «Dijalog među religijskim tradicijama u doba relativnosti». Radi se o vrlom zanimljivom predavanju koje baca svjetlo za razumijevanje modernoga doba te na ulogu dijaloga među religijama. Berger zastupa danas već opće prihvaćenu tezu da je današnje vrijeme s obzirom na pitanje religije vrijeme relativnosti, a ne sekularizacije.
Naime, teza o sekularizaciji polazila je od tvrdnje da će razvojem moderniteta religija malo pomalo nestajati te u konačnici u potpunosti iščeznuti iz svijesti današnjega čovjeka i društva. No, pokazalo se upravo suprotno. Religija ne samo da nije nestala, nego se s pravom može govoriti o pravom preporodu religije. Stoga Berger zaključuje da je teza o sekularizaciji neodrživa. Danas su religije prije svega pogođene relativnošću (pluralnošću), a ne toliko sekularizacijom. Berger je mišljenja da relativnost izriče činjenicu da danas ne postoji gotovo nijedno religijsko područje na svijetu koje ne bi bilo u dodiru s drugom religijom. To znači da nijedna religija danas nije sama po sebi razumljiva i tradicionalno prihvaćena. Od članova određene religijske tradicije, naspram najrazličitijih religijskih ponuda, očekuje se sada osobna odluka da pripadaju toj istoj tradiciji. Naš pisac upravo tu činjenicu «osobne odluke» drži pozitivnom u vremenu relativnosti. Moderni vjernik teško još može biti vjernik bez «osobne odluke». U tom smislu Berger je mišljenja da vjernici ne trebaju živjeti bojažljivo i nesigurno u doba sveopće relativnosti. Ni katolici ne trebaju krizu Crkve pripisivati tobožnoj protestantizaciji (neopravdana optužba protestantizma od određenih katolika), nego jednostavno duhu relativnosti koji danas prožima sve pore osobnoga i društvenoga života. Naprotiv, svi su vjernici danas pozvani da bez straha i malodušnosti osobnije i odlučnije pripadaju određenoj religijskoj tradiciji.

Karl Jaspers: Duhovna situacija vremena

Karl Jaspers: Duhovna situacija vremena

Karl Jaspers (Oldenburg, 23. veljače 1883. - Basel, 26. veljače 1969.) u svojoj filozofiji egzistencije osobito naglašava brigu za integritet ljudske ličnosti. Kad je objavljena njegova knjiga ''Duhovna situacija vremena'' nitko nije ni slutio koliko će se toga u njoj napisano obistiniti. Pisana prije Drugog svjetskog rata (1931.), ova knjiga nam otkriva mnogo više od anticipacije totalitarizma. Riječ je o egzistencijalno-ontološkoj analizi masovnog poretka, države, metode političkog djelovanja, odgoja i obrazovanja u situaciji propasti duha. Jaspers govori o sutonu zapadne civilizacije čije posljedice i danas itekako osjećamo unatoč novim društvenim previranjima i stalnim pokušajima da se nađe neko novo rješenje za izlazak iz krize. Stoga ćemo se ovdje ukratko osvrnuti na nekoliko najvažnijih misli iz Jaspersova djela kao poticaj za daljnja promišljanja…
Masovni poredak karakterizira racionalizacija i mehanizacija života koja pojedinačni život uvlači u svoj vrtlog do gubitka njegovog samobitka. Masa, piše Jaspers, nije tek puka gomila pojedinaca u društvu nego predstavlja cjelokupnost čovjeka raščlanjena u aparat poretka opstanka određujući sva njegova očitovanja i bitak u svijetu. Između tehničkog poretka mase i svijeta samobitka vlada napetost. Čovjek se osjeća ugrožen omasovljenjem, a taj proces dovodi do stvaranja poželjnog tipa ljudi. Upregnuti se u aparat masovnog poretka znači podložiti se tuđoj volji. Kad je pojedinac izgubljen u masi lišava se svojega samobitka, pa ako i hoće, više ne može preuzeti odgovornost jer u takvoj situaciji odgovorni su svi ili nitko. Masovni opstanak teži totalizaciji i apsolutizaciji pozivajući se na utopiju sreće najvećeg broja ljudi. Tu se duh javlja kao sredstvo totalne mobilizacije, a gospodarska i politička kriza zapravo su samo posljedice najradikalnije krize duha.

Stranice

Pretplati se na RSS - Filozofija