''Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega."  Lk 21,35

Fokus

Chiara Amirante - moderna ''Majka Tereza''

CHIARA AMIRANTE – MODERNA „MAJKA TEREZIJA"
 
Prošle godine 2013. izišla je u hrvatskom prijevodu knjiga Chiare Amirante, SAMO LJUBAV OSTAJE. Čitajući knjigu više puta sam se zapitao da li je takvo što danas moguće.
Najprije: kako to da je jedna današnja djevojka, iz dobrostojeće obitelji, rimljanka, odlična gimnazijalka i studentica – osjeća toliku privlačivost prema odbačenima,i to onima koji žive negdje u podzemlju, „u paklenim krugovima Danteove božanske komedije", kao „ljudi noći", - da bi ih izbavila iz toga pakla.
Ona to ne čini samo riječima, nego na sve načine domišlja i pokušava to sporvesti u djelo. Odgojena u duboko vjerničkom duhu uz vjerom prožete roditelje, revne katolike, članove fokolarina, i ona postaje revna fokolarinka, zanosna evangelizatorka među mladima, gimnazijalcima i studentima. Preko nekoliko tragičnih smrti i samoubojstava prijatelja ili poznanika doživljava prolaznost ovoga života – i doživljava uživo da SAMO LJUBAV OSTAJE, a sve ostalo prolazi, kratkog je vijeka. Navikla na razgovor s Isusom po molitvi, mnogo puta po uzoru male Terezije, ali također i Terezije Avilske, ali ne osjeća poticaje za vlastitim mučeništvom, već osjeća mučeništvo onih u zemaljskom paklu, po drogi, alkoholu, opijatima, seksizmu, prostituciji (premnogo puta nametnutoj kao ropstvo) – koji osjećaju strahotu svoga pakla – i žele iz njega izići, ali ne uspijevaju; sami to ne mogu. U opojnosti opijata lako se bježi od patnje i ulazi u strašne verige nutarnjeg ropstva i gorčine koju opijati na početku nimalo ne daju naslutiti. Kada se pak neki od toga – u nekoj zajednici uspiju osloboditi – izišavši u svijet, često opet svršavaju na ulicu – i napast za ponovnim padom je veoma velika. Chiara na temelju svojih zapažanja smatra da je lakše osloboditi se od ovisnosti o opijatima, nego li očuvati se da se ponovno ne upadne.

Najava Kulfesta 2014

 
Kulfest 2014
Objavljeno Svibanj 9, 2014 autor

Hrvatski konzervativci, točnije udruge Vigilare i COK, idući tjedan organiziraju prvi po redu KULFEST, festival progresivne kulture. Manifestacija će trajati tri dana: četvrtak (15.05), petak (16.05) i subota (17.05). O detaljnom sadržaju po danima možete se upoznati na službenim stranicama organizatora (link), a ja vjerujem da će čitatelje ovog bloga najviše zanimati panel koji se organizira u petak, pod naslovom “Ekonomska sloboda: zašto je tržišno gospodarstvo najbolje rješenje?

 
Panel će se održati u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade  (Mihanovićeva 1, Zagreb), u petak 16.05.2014., s početkom u 19 sati. Sudionici panela su sljedeći:
moderator:Davor Huić (poduzetnik)
ključni govornik:dr. Robin Harris (novinar i pisac)
na okruglom stolu sudjeluju:mr. sc. Velimir Šonje (ekonomist, kolumnist, poduzetnik)mr. sc. Hrvoje Serdarušić (ekonomist, bankar, bloger)Michael Prpić, MBA (poduzetnik)dr. sc. Luka Popov (fizičar, apologet, bloger)

Zanimljivo je da sudionici ovog panela u nisu svi konzervativci. Dosljedni konzervativci i dosljedni liberali u tom smislu imaju nešto zajedničko: i jedni i drugi zalažu se za što manju državnu administraciju i što slobodnije tržište. Ako niste, bacite pogled na ove video preporuke u kojima se obrazlaže zašto.
Nažalost, terminologija koja se koristi u medijima često potpuno promašuje meritum pojmova. Tako se često konzervativce smatra kolektivistima koji se zalažu za smanjenje osobnih sloboda te jaku i represivnu državu. S druge strane, liberale se prezentira kao one koji su za socijalizam, centralno planiranje i državu “socijalnog blagostanja” (egalizam). Ipak, istina je upravo suprotna. Pravi konzervativac biti će zadnji koji će navijati za jaku i sveprisutnu državu, dok pravi liberal shvaća da bez tržišnih sloboda nema smisla govoriti ni o bilo kakvim drugim slobodama. Na Eclectica blogu možete pronaći dva jako dobra članka koja o tome govore (1, 2), pročitajte ih ako već niste.
Svakako se nadam da ćete uspjeti odvojiti vremena i nazočiti ovom važnom događaju. Samo na ovaj način moguće je pokrenuti promjene koje mogu dovesti do promjene hrvatske ekonomske paradigme u kojoj još uvijek dominiraju (neo)marksističke doktrine. Na kraju još treba reći da je ulaz slobodan, te da je cijeli događaj organiziran sredstvima prikupljenima iz privatnih donacija.
Izvor: Katkapital.com

Projekcija filma The 13 th Day


Projekcija nagrađenog filma The 13 th Day u Splitu
U četvrtak, 15. svibnja 2014. s početkom u 19,00 sati, u dvorani Nadbiskupskog sjemeništaudruga ''Prudencija''(www.prudencija.hr) i Hrvatska udruga Benedikt (www.hu-benedikt.hr) iz Splita,  organiziraju prikazivanje nagrađenog  igranog filma ''13 dan'' povodom blagdana Gospe Fatimske. Britanski film ''13 dan'' (2009.) braće Iana i Dominica Higginsa nagrađen je Grand Prix nagradom na XVI. Međunarodnom katoličkom festivalu filma i multimedije u Niepokalanowu (Poljska),  a temelji se na istinitom događaju iz 1917. godine u Fatimi. Braća Higgins su za snimanje filma o ukazanju Gospe u Fatimi angažirali glumce Filipu Fernandes (Lucija), Jane Lesley (Marija Dos Santos), Michael D'Cruze (Antonio Dos Santos), Tareka Merlina (Arturo Oliviera Santos) i Dereka Horshama (Tito Marto). Glazbu za film koji traje 65 min je skladao Andy Guthrie. Nakon projekcije filma o fatimskim tajnama i njihovu značenju u današnjoj perspektivi okupljenima će govoriti gost večeri fra Josip Marcelić.
 

Da nam živi,živi rad!

 
DA NAM ŽIVI, ŽIVI RAD!
komentar na izmjenu Zakona o radu
 Potrošačko depersonalizirano društvo lišeno je smisla života. U takvom društvu profit se promeće u vrhovno božanstvo, a čovjek se svodi na status konzumenta. Pascal Bruckner kaže da je burza postala svjetionikom Providnosti, pa ''ovisno o tomu raste li indeks ili pada, u pitanju je naš spas ili prokletstvo''. Pod utjecajem tržišne idolatrije ljudi se svugdje ponašaju kao trgovci, u ljubavi, poslu, politici i religiji. Raste klijentelizam, bezkičmenjaštvo i duhovna mlakost, pa je stoga Bruckner s pravom tržišnu idolatriju naziva ''mlakim paklom''.

Hipnotičko društvo spektakla

Hipnotičko društvo spektakla
Autor: Silvana Dragun, mag.phil
Američki sociolog Robert D. Patman kaže da se ljudi koji su ovisni o televiziji mnogo rjeđe uključuju u društvene aktivnosti, manje volontiraju, manje su zainteresirani za politiku, manje vremena provode s prijateljima, idu rjeđe u crkvu i češće su nasilni u vožnji od onih kojima televizija nije njihov primarni oblik zabave. Ovisnost o televiziji je povezana ne samo sa manjom uključenošću u društveni život, već i sa manjom društvenom komunikacijom u svim njenim oblicima. S druge strane, TV minimalisti, odnosno oni koji se zalažu da televizija ne bude njihov primarni izvor zabave, češće prijavljuju društvene projekte, više volontiraju i češće preko tjedna odlaze u crkvu.
Dr. Ernest Hilgard sa Sveučilišta Stanford smatra da je gledanje TV-a blisko hipnozi ili gotovo jednako.Termin flicker effect odnosi se na hipnotički učinak gledanja TV. Lijeva hemisfera mozga, koja informacije procesuira analitički i logički, gasi se tijekom gledanja tv-a, dok desna emocionalna i nekritična, dolazi do izražaja.Čovjeku koji bulji u ekran stanje svijesti mijenja se iz beta valova u alfa valove – sanjarenje. Ovisnost o televiziji dovodi ne samo do globalne manipulacije, nego može biti uzrok Alzheimerove bolesti, pretilosti kod djece, smanjenja koncentracije i tjelesne aktivnosti. Ova ovisnost nam otkriva zašto smo pasivni, inertni i nezainteresirani za društvo čije se vrijednosti svakim danom sve više urušavaju.Otrkiva nam zašto nema pobune, herojstva i progresivnijeg aktivizma.

Stranice

Pretplati se na RSS - Fokus